Pitka voda u Bosni i Hercegovini

Voda je postala jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu i “nafta 21. stoljeća”. Prema nekim procjenama, u budućnosti bi se mogli voditi i ratovi zbog voda i vodnih resursa. Bosna i Hercegovina je najbogatija vodom u regiji, a Srbija najsiromašnija, piše Večernji list BiH.

Prva u regiji

Prema podacima Svjetske banke koji tematiziraju obnovljive izvore pitke vode, BiH je zemlja s najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika. S 9,461 prostornih metara pitke vode po glavi stanovnika BiH je prva u regiji i sedma u Europi. BiH je po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države. Usporedbe radi, BiH je sedam puta bogatija od Njemačke po obnovljivim izvorima pitke vode. U regiji jugoistočne Europe, odmah poslije BiH je Hrvatska koja ima 8,555 kubičnih metara vode po glavi stanovnika. Slijedi Albanija gdje je, prema podacima Svjetske banke, zabilježeno 8,364 prostornih metara pitke vode po glavi stanovnika. Na samom začelju su Makedonija s 2,616 i Srbija s 1,158 prostornih metara pitke vode po glavi stanovnika. Prema ovim podacima, BiH je u oblasti obnovljivih izvora pitke vode sedam puta bogatija od susjedne Srbije. BiH ima i iznimno mnogo prirodnih i termalnih izvora, među kojima su iznimno rijetki mineralni izvori koji su poznati u stručnim krugovima i cijelom svijetu, kao što su Crni Guber, Kulaši i Gračanica. Postoji i značajan broj sumpornih izvora, od kojih su najpoznatiji Ilidžanski termalni sumporni izvori, termalna radioaktivna voda Fojnice i ljekovita termalna voda Banje Vrućice. Europska direktiva o vodama, koju je BiH prihvatila kao obavezu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ističe da je potrebna daljnja integracija zaštite i održivog upravljanja vodama i u turističkom sektoru. Stručnjaci ističu kako bi se BiH morala više fokusirati na izvoz vode u zemlje koje su deficitarne u oblasti vodnih resursa.

Izvozni potencijali

Trebalo bi se promovirati flaširanje naših voda jer su daleko kvalitetnije nego one koje uvozimo. Trebamo strateški izvoziti u zemlje koje nemaju dovoljno voda, a to su, prije svega, zemlje središnje Azije i središnje Afrike. Iako imamo to vrijedno bogatstvo, mi plaćamo na desetke milijuna maraka za uvezenu vodu, upozoravaju stručnjaci. Prema podacima UNO-a BiH, u ovu zemlju uveze se oko 35 tisuća tona vode ukupne vrijednosti oko osam milijuna eura, dok se izveze tek nešto više od 15 tisuća tona, vrijednih manje od dva milijuna eura. Prema tome, BiH svake godine u prosjeku na uvoz vode izgubi oko šest mil. eura.

www.vecernji.ba